Moždani udar među najčešćim je uzrocima smrti i ne bira životnu dob. Događa se kada se opskrba krvi u mozgu prekine, a stanice mozga propadaju - umiru. Oštećenje moždanih stanica može dovesti do tjelesnog invaliditeta, ali i promijeniti način na koji razmišljate ili kako se osjećate. Moždani udar uzrokuje veći spektar invaliditeta od bilo kojeg drugog stanja. Srećom, mnoge posljedice moždanog udara mogu se liječiti, a rehabilitacija može pomoći osobama da se oporave koliko god mogu.

Dvije glavne vrste moždanog udara:

1. Ishemijski moždani udar - nastaje zbog začepljenja krvne žile u mozgu odnosno zbog ugruška;

2. Hemoragijski moždani udar - nastaje zbog krvarenja u mozgu ili oko mozga. Naziva se još i izljevom krvi u mozak.

TIA (tranzistorna ishemijska ataka) ili mini-moždani udar glavni je znak upozorenja za moždani udar. TIA je isto što i moždani udar osim što simptomi traju kraće od 24 sata, a krvna žila u mozgu postaje začepljena, ali prolazno.

Rizik od drugog moždanog udara

Istraživanja su pokazala da će nakon moždanog udara otprilike jedna od četiri osobe imati još jedan moždani udar u roku od pet godina. Drugi moždani udar vjerojatno će se pojaviti u prvih 30 dana. Stoga, kada netko ima moždani udar liječnici uvijek provjeravaju povećava li zdravstveno stanje osobe rizik od novog moždanog udara. Liječnik obiteljske medicine ili specijalizirana medicinska sestra mogu pomoći nekome da razumije svoj individualni rizik od moždanog udara i pružiti podršku u smanjenju rizika.

Zdravstvena stanja koja povećavaju rizik od moždanog udara su:

• visoki krvni tlak;

• fibrilacija arterija (nepravilan rad srca)

• šećerna bolest;

• visoki kolesterol;

Način života koji pridonosi riziku od moždanog udara:

• pušenje: udvostručuje rizik od smrti uslijed moždanog udara;

• prekomjerna tjelesna težina: što se više debljate to je moždani udar vjerojatniji;

• neumjereno uživanje alkohola: redovita konzumacija alkohola povećava rizik;

• nedovoljna tjelesna aktivnost: smatra se da povećane tjelesne aktivnosti pridonose snižavanju rizika od moždanog udara.

• nezdrava prehrana: smanjite unos soli, šećera i masti;

• konzumiranje droga (upotreba kokaina, pogotovo u njegovom alkaloidnom obliku (crack), povezana je s povećanom učestalošću ove cerebrovaskularne bolesti, kako ishemijske tako i hemoragijske).

• stres uzrokuje povećanu učestalost kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti.

Dob i spol također mogu biti rizični faktori za moždani udar.

Dob je jedan od najznačajnijih fakora rizika za nastanak moždanog udara. Nakon šezdesete godine života rizik za nastanak moždanog udara raste za otprilike 10 posto sa svakim slijedećim desetljećem starosti.
Spol. Naime, muškarci su skloniji nastanku moždanog udara u generativnoj životnoj dobi. Međutim, nakon menopauze rizik od nastanka moždanog udara raste u ženskoj populaciji.Ta činjenica i podatak da je prosječni životni vijek u žena duži dovodi do pojave da u apsolutnom broju ima više žena s moždanim udarom.

KAKO PREPOZNATI MOŽDANI UDAR
 

1. Nasmij se! (Ako osoba ne može podići oba kuta usana - nešto nije u redu)
2. Reci nešto! (Nesuvisao, čudan ili nerazumljiv govor, ponavljanje riječi ili fraza – nešto nije u redu)
3. Podigni ruke! (Ako je jedna ruka slaba i “pada”- nešto nije u redu)
4. Isplazi jezik! (Ako je jezik "iskrivljen", ako ide na jednu ili drugu stranu – definitivno, nešto nije u redu).

• F kao face/lice koje se uslijed moždanog udara iskrivi s jedne strane;
• A kao arms/ruke jer osoba ne može ispružiti obje ruke;
• S kao speech?govor, jer osoba ne može jasno govoriti i razumjeti ono što joj govorite;
• T kao time/vrijeme: ako uočite bilo kojo od gore navedenih znakova vrijeme je da ODMAH nazovete HITNU pomoć - 194!

• G kao govor (otežan i nerazumljiv);
• R kao ruke (jedna ruka je slaba i “pada”);
• O kao oduzetost ( lice asimetrično, jedna stana “visi”)
• M kao minute unutar kojih odmah morate nazvati Hitnu pomoć.

• iznenadnu slabost ili iritaciju - utrnulost jedne strane tijela, uključujući šake, ruke, noge ili stopalo;
• teškoće u pronalaženju riječi ili govora u jasnim rečenicama;
• iznenadni zamagljeni vid ili gubitak vida na jednom ili oba oka;
• iznenadni gubitak pamćenja ili zbunjenost, dezorijentacija, vrtoglavica ili nagli pad;
• iznenadnu glavobolju.

Posljedice moždanog udara ovise o lokalizaciji i veličini oštećenja. Neke osobe imaju problema s tjelesnim aktivnostima kao što su govor, hodanje i gutanje. Druge posljedice moždanog udara ne mogu se tako lako prepoznati, a tiču se naših osjećaja i kognitivnih sposobnosti. To su, primjerice, emocionalni problemi, umor i gubitak pamćenja.

Za neke ljude moždani udar može biti opasan po život. Ako je vama bliska osoba ozbiljno bolesna i stanje se pogoršava, možete dobiti podršku tima u bolnici za palijativnu skrb.

Problemi poput mučnine, inkontinencije i teškog gutanja često se poboljšavaju u prvim danima nakon moždanog udara.

Vidljive posljedice moždanog udara:

1. Kretanje i ravnoteža: moždani udar često uzrokuje slabost s jedne strane tijela, koja utječe na ruke i noge. To može dovesti do problema s hodanjem, održavanjem ravnoteže i držanjem stvari.

2. Inkontinencija: problemi s kontrolom crijeva ili mjehura vrlo su česti nakon moždanog udara. Kontrola mokrenja i stolice često se poboljšava prvih tjedana. To može biti neugodno pa je neophodno pružiti potporu i razumijevanje te potaknuti osobu na traženje medicinske pomoći.

3. Promjene u ponašanju: nakon moždanog udara neki ljudi pokazuju promjene u ponašanju, kao što je gubitak interesa za stvari u kojima inače uživaju; vrlo su impulzivni ili se lakše ljute. Važno je potražiti pomoć, naročito ako ponašanje dovodi u opasnost osobu ili druge ljude.

4. Problemi s uočavanjem stvari s jedna strane: prostorno zanemarivanje naziv je za takvo zdravstveno stanje do kojeg dolazi jer mozak ne obrađuje osjetne informacije s jedne strane tijela. Osoba riskira udariti u stvari jer nije svjesna jedne strane svog tijela. Može čak propustiti pola hrane na tanjuru, jer mozak ne obađuje sve vidne informacije koje dobiva.

5. Problemi s gutanjem - disfagija: do ovog dolazi jer su uslijed moždanog udara oslabili mišići usta i grla. Disfagija može zahtijevati meku hranu ili hranjenje na nazogastričnu sondu kako bi se izbjegle plućne infekcije uzrokovanje udisanjem hrane i pića. Gutanje se često poboljšava već u prvim tjednima nakon moždanog udara.

6. Teškoće u komunikaciji - afazija: Trećina osoba koje su preboljele moždani udar imaju problema s govornim jezikom, što se naziva afazija. Često je povezana s moždanim udarom u lijevoj hemisferi mozga. Afazija može utjecati na sve aspekte jezika uključujući govor, čitanje, pisanje i razumijevanje govora. Osoba nije postala manje inteligentna već joj je teško koristiti jezik.

7. Slabost mišića lica: slabost u licu, ustima, jeziku i grlu može oštetiti govor.

8. Problemi s koncentracijom i pamćenjem: nakon moždanog udara osoba se može teško usredotočiti na razgovor. Može zaboraviti ono što čuje i možda ne prepoznaje predmete ili čak lica. Sve te stvari mogu utjecati na komunikaciju i odnose osobe s okolinom, koja bi im trebala pristupiti s povjerenjem, strpljivo i bez žurbe.

Skrivene posljedice moždanog udara

1. Umor koji ne prolazi nakon odmora može ostati mjesecima ili godinama nakon moždanog udara. Budući da osoba može izgledati dobro, može biti teško prihvatiti da se bori s umorom. To je uobičajeno stanje nakon moždanog udara, a može biti ozbiljan problem nekim osobama.

2. Emocionalne posljedice usko su povezane s moždanim udarom, nakon kojeg oko trećina oboljelih pati od depresije. Oko 20 posto ljudi ima emocionalnu inkontinenciju u prvih šest mjeseci nakon moždanog udara. To znači neočekivani plač ili smijeh, bez očiglednog razloga.

3. Pamćenje i razmišljanje: ljudi koji su preživjeli moždani udar često se osjećaju zbunjeno na početku, ali za mnoge se to poboljšava u prvim tjednima.

4. Vid - oko 60 posto ljudi ima problema s vidom nakon moždanog udara. Problemi mogu uključivati dvostruki vid ili visoku osjetljivost na svjetlost. Neki ljudi gube dio vidnog polja, što znači da ne mogu vidjeti sve u što gledaju.

5. Bol - neki ljudi doživljavaju dugotrajne bolove, kao na primjer osjećaj da nešto peče na mjestu ožiljka ili bol u mišićima i zglobovima.

Potražite pomoć

Mnoge posljedice moždanog udara mogu se liječiti pa ako osoba ima bilo koji od ovih problema nakon što bude otpuštena iz bolnice trebala bi posjetiti svog liječnika. Dajte osobi vremena da razgovara o svojim problemima i pokaže kako se osjeća. Uvijek je korisno posavjtovati se s osobama koje su preboljele moždani udar ili se uključiti u rad udruga pacijenata s moždanim udarom.

MOŽDANI UDAR u BROJKAMA

Procjenjuje se da u Hrvatskoj godišnje više od 15.000 osoba dobije moždani udar, a računa se da ih oko 80.000 živi s posljedicama moždanog udara. Zbog teških posljedica koje ostaju nakon preboljelog moždanog udara i visokih troškova liječenja i rehabilitacije, moždani udar predstavlja velik javnozdravstveni problem. Samo rehabilitacija nakon moždanog udara traje u prosjeku od tri do šest mjeseci.

• 17 milijuna ljudi diljem svijeta na godinu doživi moždani udar, a njih skoro 6 milijuna umre od posljedica moždanog udara

• svake 2 sekunde netko doživi moždani udara

• svakih 6 sekundi 1 osoba umre od moždanog udara

• 1 od 6 osoba u dobi od 15 do 60 godina doživjet će moždani udar

• moždani udar je prvi uzrok invalidnosti u Republici Hrvatskoj i drugi uzrok smrtnosti te jedan od glavnih uzroka demencije!

• svakih sat i 20 minuta u Hrvatskoj netko umre od moždanog udara

• broj osoba koje će doživjeti moždani udar porast će za 34 posto!

• oko 60 posto ljudi ima problema s vidom nakon moždanog udara.

• Oko 20 posto ljudi ima emocionalnu inkontinenciju u prvih šest mjeseci nakon moždanog udara

• Nakon moždanog udara od depresije pati trećina oboljelih

• više od 50 posto pacijenata s moždanim udarom dođe u bolnicu kad je prekasno za intervenciju!

• oko 31 posto oboljelih od moždanog udara mlađi su od 65 godina!

• najmlađa žrtva moždanog udara prema svjetskoj statistici je dvogodišnje dijete!