Rehabilitacija nakon moždanog udara

  • Planiranje oporavka
  • Bitne činjenice
  • Vježbe

OPORAVAK NAKON MOŽDANOG UDARA MOGUĆ JE ZBOG NEUROPLASTIČNOSTI NAŠEG MOZGA!

REHABILITACIJA = IZAZOV ZA VAŠ MOZAK + BORBA PROTIV MOŽDANOG UDARA

Dobra vijest: Proces oporavka od moždanog udara je intuitivan i jednostavan!

Loša vijest: Oporavak zahtjeva puno teškog rada i discipline!

Nakon boravka u bolnici gdje su se liječnici borili za vaše preživljavanje, počinje vaša bitka za oporavak.

Svaki bolesnik nakon moždanog udara posjeduje potencijal oporavka, a rijetko koji bolesnik ga dostiže. Bitka za oporavak traje 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, dakle nikako nije limitirana na vrijeme provedeno u rehabilitacijskim centrima i tijekom posjeta fizioterapeuta.

Najbitnija osoba ste vi koji ste preživjeli moždani udar. Vaša volja i vaše prihvaćanje oporavka najviše će odrediti tijek samog oporavka.

Cilj je da se bolesnik nakon moždanog udara pretvori u vrhunskog sportaša.

Njegovatelj/ljica je druga najbitnija osoba i preuzima ulogu vrhunskog trenera.

Ovdje ćemo istaknuti nekoliko načina pomoću kojih možete vi sami, kod kuće i bez financijskih opterećenja, pospješiti vaš oporavak od moždanog udara.

Nakon otpusta iz bolnice i čekajući rehabilitaciju u toplicama, prvi je zadatak ISPLANIRATI OPORAVAK

Kako isplanirati svoj oporavak?

Vaš plan oporavka mora:

  • Biti realan:Ako je vaš cilj “ponovo hodati normalno”, bit će vam teško kada shvatite da za to trebaju mjeseci, pa i godine, i nećete ni primjetiti neka poboljšanja.
  • Biti mjerljiv:plan za oporavak mora uključivati određene ciljeve koji predstavljaju pomake u procesu oporavka.
  • Zadržati kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve:Na primjer, ovisno o težini:
    • kratkoročni cilj je posjesti se, dugoroćni je prohodati
    • kratkoročni je cilj hodati deset koraka, dugoročni cilj je hodanje bez štapa
  • Biti fleksibilan: Plan oporavka će se neprestano mijenjati ovisno o samom tijeku oporavka. Na primjer, ako je prvotni cilj bio hvatanje čaše, jednom kad je taj cilj dostignut, sljedeći se samo nadovezuje i postane piti iz te čaše.
  • Biti siguran za vaše zdravlje: dobro je postaviti ambiciozan plan, ali valja uvijek biti oprezan. Sama činjenice da ste doživjeli moždani udar ukazuje na činjenicu da Vaš kardiovaskularni sustav ne može podnijeti velika opterećenje.Čim osjetite umor pri vježbanju, omogućite si stanku za odmor.

Za izradu i praćenje oporavka potrebno je voditi dnevnik oporavka koji ćete Vi ili Vaš njegovatelj ispuniti.

Najbitnije činjenice za oporavak od moždanog udara

  1. Koristite što je više moguće bolesnu stranu tjela

    Prijašnje shvaćanje “Jednom izgubljeno zauvijek izgubljeno” odrazilo se i na rehabilitacijske tehnike koje su imale za cilj što bolje iskoristiti dio tijela koji je ostao zdrav, pa su tako pacijenti koji su imali oduzetu DESNU stranu polako učili kako savladati hranjenje, pisanje, itd. LIJEVOM rukom.

    Nove spoznaje neuroznanosti rehabilitacije stvorile su pojam, NEUROPLASTIČNOST. Ovaj pojam označava činjenicu da, iako se mrtve živčane stanice ne mogu ponovno stvoriti, ostale, zdrave stanice u mozgu mogu do određene mjere preoblikovati njihovo međusobno spajanje u svrhu kompenzacije izgubljene funkcije.

    Mozak je kao mišić, ako se ne koristi, on oslabi i atrofira. Tako upadate u začarani krug.

    Zbog moždanog je udara izvođenje određenog pokreta otežano. S jedne strane, mišići koji izvode taj pokret oslabe, što otežava izvođenje pokreta. S druge strane, naučite kako izvoditi drugi pokret sa zdravom stranom, ili uopće ne izvodite pokret, i dio mozga zadužen za izvedbenu komandu počinje isto slabiti, tj. suzuje se, što dodatno otežava izvođenje pokreta, i tako u krug.

  2. Pokret koji još uvijek niste savladali morate zamišljati, vizualizirati

    Dok se koncentriramo i zamišljamo pokret, dio mozga zadužen za samu izvedbu pokreta također se aktivira!

    Dok fizioterapeut ili njegovatelj izvodi vježbe istezanja, tj. pasivne pokrete s Vašim rukama i nogama, zatvorite oči i zamišljajte da ste vi taj koji aktivno izvodi te pokrete.

  3. Pokret koji ste ponovno savladali morate ponavljati, ponavljati i ponavljati

    Oporavak je mukotrpan rad. Svaki pokret koji ste ponovno usvojili morate ponavljati dok ne osjetite umor. Tada zabilježite koliko ste puta uspjeli izvesti taj pokret.

  4. Pokret treba biti svrhovit!

    Pokreti služe svakodnevnim aktivnostima. Dok vježbate određeni pokret, zamišljajte (ili još bolje, izvodite) aktivnost koja je povezana s tim pokretom, kao npr. obrisati kuhinjski stol, otvoriti vrata itd.

Tijek oporavka nakon moždanog udara

Švedski fizijatar Brunnstrom podijelio je tijek oporavka u 6 različitih faza:

  1. Tijekom prve faze, cijela pogođena strana je oduzeta
  2. Tijekom druge faze, pojavi se spastičnost u oduzetoj strani tijela. Pojava spastičnosti je jako neugodna, ali je ipak dobar znak, prognoze su jako loše kad oduzeta strana ostaje mlohava. Tijekom druge faze pojave se i sinergistički pokreti. To su nevoljni pokreti koji se pojavljuju uz određeni pokret. Jako su iritantni za bolesnika
  3. Tijekom treće faze, spastičnost je najjača i bolna
  4. Tijekom četvrte faze, spastičnost se polako smanjuje i počinjete kontrolirati sinergističke pokrete
  5. Tijekom pete faze, spastičnost se i dalje smanjuje, počinjete sve više kontrolirati sinergističke pokrete i izvoditi nekoliko pokreta normalno
  6. Tijekom šeste faze možete sve više pokreta izvoditi gotovo normalno

Vježbe

Podražite vaš sustav zrcalnih neurona!

Dok gledate kako drugi ljudi izvode pokret, nakon par trenutaka na vama se počinju zrcaliti pokreti ljudi oko vas.

  • Naime, otkrivene su živčane stanice koje se ne aktiviraju samo izvođenjem određene radnje, već i samim gledanjem (promatranjem) te radnje (tj. motoričke aktivnosti drugih osoba). Ti neuroni su nazvani ZRCALNI neuroni.
  • Dok gledate pokret druge osobe ispred Vas ili na videu, aktivira se ne samo dio mozga koji obrađuje vidne podatke, nego se također aktivira dio mozga zadužen za izvedbu tih pokreta!
  • Ako ste se prije moždanog udara bavili određenim posebnim manualnim zanatom, sportom, plesom ili još bolje sviranjem nekog instrumenta, gledanje drugih ljudi koji izvode tu aktivnost još će više podražit vaš sustav zrcalnih neurona.

Vježbe sa zrcalom

Vaš vid vam može pomoći i na drugi način - iskoristite prirodnu činjenicu da je vaše tijelo simetrično.

Zrcala veličine cca 100x100 cm postavite na stol ispred sebe, okomito na tijelo, tako da zrcalna strana bude okrenuta prema vašoj ruci koja nije bila pogođena, tj. koju možete micati.

Promatrajte u zrcalu vašu pomičnu ruku, odnosno njezin odraz. Odraz zdrave ruke u zrcalu izgleda kao vaša (skrivena) nepomična ruka!

Počnite pokretati vašu pomičnu ruku i zamišljajte da se i vaša nepomična ruka također sinkronizirano miče.

Zadatak je da sa zdravom rukom izvodite malo bolji pokreti od pokreta s bolesnom rukom, budući da je bit tih vježbi iluzija pokreta.

Osjet sluha: Svaki pokret ima svoji ritam

Medicinska znanost dokazala je da glazba ima vrlo povoljan učinak na bol, stres, anksioznost. Nove studije dokazale su da ritmična glazba poboljšava efikasnost vježbanja kod sportaša.

Glazba je moćan saveznik za raspoloženje, bez obzira vježba li se uz nju ili ne. Glasna i ritmična glazba općenito ima stimulirajući učinak, dok se spora i tiha može koristiti za smirenje.

Svaki pokret, ne samo plesni, ćete puno lakše izvoditi ako ga spojite s određenim ritmom.

Korisne web stranice za rehabilitaciju

Popunite obrazac kako biste se prijavili na listu

Odustani
Uspješno ste se prijavili na listu Zatvori